Priča romana Ne dao Bog većeg zla prati vrijeme odrastanja glavnog lika Siniše Ančića od njegove desete godine, negdje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, do odlaska na studij u Zagreb. Obitelj Ančić prosječna je onodobna obitelj koju osim Siniše čine i roditelji Branko i Nevenka, sestra Biba, baka Milica te ujak Emil, a situacije iz njihova života neuobičajeno su duhovite i prepoznatljive. lako će mnoge svojom atmosferom i ponekim likom ovaj roman podsjetiti na Tribusonove autobiografske proze Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda, ovaj je put, kako navodi autorica pogovora, Ana Lederer, riječ o bildungsromanu. Članovi obitelji, manje-više, poznati otprije, ovdje će se naći u novim, neobičnim i duhovitim, ali za razliku od autobiografskih proza, izmišljenim situacijama.
Priča romana Ne dao Bog većeg zla prati vrijeme odrastanja glavnog lika Siniše Ančića od njegove desete godine, negdje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, do odlaska na studij u Zagreb. Obitelj Ančić prosječna je onodobna obitelj koju osim Siniše čine i roditelji Branko i Nevenka, sestra Biba, baka Milica te ujak Emil, a situacije iz njihova života neuobičajeno su duhovite i prepoznatljive. lako će mnoge svojom atmosferom i ponekim likom ovaj roman podsjetiti na Tribusonove autobiografske proze Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda, ovaj je put, kako navodi autorica pogovora, Ana Lederer, riječ o bildungsromanu. Članovi obitelji, manje-više, poznati otprije, ovdje će se naći u novim, neobičnim i duhovitim, ali za razliku od autobiografskih proza, izmišljenim situacijama.